Bošnjački institut – Sarajevo

Još od vremena Isa-bega Ishakovića, pa sve do danas, dobrostojeći i učeni ljudi nalazili su načina da svojoj zemlji i narodu daruju nešto što će im biti od opšte koristi i dobra. Poput džamija, biblioteka, ćesmi, hamama, hanova, mostova… Gazi Husrev-beg, Behram-beg, Karađoz-beg samo su neki od najpoznatijih vakifa čija su imena zajedno sa njihovim vakufima sastavni dio kulturne povijesti Bosne i Hercegovine. I kada se učinilo da je vrijeme vakifa tek dio historije, Adil-beg Zulfikarpašić političar, publicista, kulturni mecena, ispisao je novu stranicu u povijesti bosnsko-hercegovačkih vakifa, utemeljivši 1988.godine Bošnjački institut u Cirihu, sa željom da ga jednoga dana izmjesti u Bosnu i Hercegovinu. Početkom 2001.godine, nakon što je završena izgradnja nove i savremeno opremljene zgrade, te preneseni glavni fondovi iz Instituta u Cirihu (biblioteka, arhiv, zbirka umjetničkih djela), u Sarajevu je počeo sa radom Bošnjački institut.

Bošnjački institut je smješten u samom srcu Sarajeva, u ulici Mula Mustafe Bašeskije, 21. Kompleks Instituta sačinjavaju zgrada biblioteke u kojoj su smještene knjige, arhiv dokumenata, video i audio arhiv, zbirka likovnih djela, kabineti za naučno-istraživački rad, čitaonice, sala za konferencije, te drugi popratni sadržaji i Gazi Husrev-begov hamam, u kojem su smješteni eksponati i koji je u funkciji kulturnog centra. Za arhitektonsko rješenje Bošnjačkog instituta, zgradu biblioteke i uspješnu restauraciju Gazi Husrev-begovog Hamama, koje predstavlja rijetko uspio spoj moderne i orijentalne arhitekture, zaslužni su arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić koji su za ovaj objekat dobili Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za 2001. godinu u kategoriji Grupne nagrade.

U saopštenju se, između ostalog navodi:

„U svoj zapaženi graditeljski opus, arhitekti Kapidžić i Ćemalović pridodat će i objekat Bošnjačkog instituta u Sarajevu. Unutar veoma nepovoljne lokacije - što je čest slučaj prilikom gradnje u užoj gradskoj jezgri Sarajeva - arhitekti Kapidžić i Ćemalović znalački su povezali Hamam - dragulj naslijeđenog graditeljstva sa novim objektom izgrađenim u duhu arhitektonskih trendova Evrope na samom kraju XX vijeka, te tako formirali jedinstveno oblikovnu, prostornu i funkcionalnu cjelinu.“

Posredstvom zdanja Hamama (izgrađen 1535.godine) ostvario se historijski susret dva vakufa. Jedan, Gazi Husrev-begov, nastao u vrijeme kada su islamska kultura, obrazovanje i učenost doživljavali svoj osvit u Bosni i Hercegovini. Drugi vakuf, Adil-begov Institut, institucija koja će biti centar razvoja građanske kulture i vrijednosti kod Bošnjaka. Mjesto prijemčivo za drugo i drugačije, institucija koja istražuje prošlost ali i usmjerava budućnost.

Bošnjački institut nastao je kao rezultat 50-to godišnjeg rada Adil-bega i njegove supruge Tatjane na sakupljanju, klasificiranju i sistematiziranju različite građe o Bosni i Hercegovini, tačnije historijskog, književnog, novinsko-publicističkog, rukopisnog, arhivsko-dokumentacijskog i folklornog blaga.

Temeljni zadaci su mu promoviranje kulturne baštine, povijesne istine i kulture Bošnjaka, kao i drugih naroda sa kojima Bošnjaci stoljećima žive.
Aktivnosti Instituta sastoje se u:

Vršenju naučnih istraživanja u saradnji sa srodnim ustanovama u zemlji i inostranstvu.
Održavanju i kompletiranju naučno vođene biblioteke i arhiva.
Organiziranju kulturnih manifestacija, naučnih seminara, susreta, izložbi, promocija i sličnih priredbi.
Izdavačkoj djelatnosti - objavljivanju knjiga, brošura i periodike.

Bošnjački institut je otvoren za sve koji se bave naučnim radom na temu kulturne i političke historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, kao i geopolitičkog i kulturnog kontksta ove zemlje i naroda, historičarima, političarima, studentima i žurnalistima.